Jedna od značajnijih novosti u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (iz kolovoza 2025. godine) odnosi se na proširenje obuhvata automatske razmjene informacija između država članica EU-a, koje će uključiti i kriptoimovinu. U pitanju je promjena koja se u Hrvatskoj implementira na temelju EU Direktive koju i druge države članice EU imaju obvezu implementirati.
Određeni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom bit će obvezni dostavljati Poreznoj upravi definirani skup podataka o transakcijama korisnika, koje će zatim hrvatska Porezna uprava automatski razmjenjivati s nadležnim tijelima drugih država članica EU. S druge strane, hrvatska Porezna uprava će od Poreznih uprava drugih država članica EU primati podatke o transakcijama u vezi s kriptoimovinom hrvatskih poreznih rezidenata. Svrha toga je da porezna tijela brže i jednostavnije identificiraju transakcije u vezi s kriptoimovinom koje su trebale biti prijavljene za porezne svrhe, a sami porezni obveznici su to propustili učiniti.
Predviđeno je da se izvješćivanje vrši po pojedinoj vrsti kriptoimovine, uključujući podatke o kupnji i prodaji za fiducijarnu (engl. fiat) valutu ili kriptoimovinu, određenim maloprodajnim transakcijama (u vezi s robom i uslugama) te određenim drugim vrstama prijenosa. Znači, predviđen je dosta širok obuhvat izvješćivanja.
Prva razmjena bi trebala obuhvatiti podatke od 1. siječnja 2026. godine. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom bit će obvezni dostaviti te podatke Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, dok se razmjena informacija s drugim državama članicama mora obaviti do 30. rujna iste godine. Stoga je bitno da vlasnici i/ili ulagatelji u kriptoimovinu razmotre svoju poreznu poziciju na vrijeme.
Predložene zakonske izmjene za svrhu imaju osigurati bolju naplatu poreza po osnovi transakcija u vezi s kriptoimovinom kroz bolju identifikaciju poreznih obveznika koji su vlasnici i/ili ulagatelji u kriptoimovinu a koji nisu izvršili potrebne porezne prijave. Na žalost, nadležna tijela u Hrvatskoj nisu istodobno mislila i na odgovarajuću zaštitu samih vlasnika i ulagatelja u kriptoimovinu kao poreznih obveznika. Naime, odredbe hrvatskih poreznih propisa (npr. propisa o porezu na dohodak, ali i šire od toga) ne reguliraju adekvatno porezni tretman transakcija u vezi s kriptoimovinom, i to dovodi do toga da vlasnici i/ili ulagatelji u kriptoimovinu snose određene porezne rizike zbog samog stanja propisa. Uz to, neodgovarajući propisi sasvim sigurno doprinose i povećanoj razini neprijavljenih transakcija od strane samih poreznih obveznika. Stoga smatramo da bi uz predložene izmjene bilo poželjno i potrebno istodobno bolje urediti odredbe propisa koje reguliraju i sami porezni tretman raznih transakcija povezanih s kriptoimovinom.
Na ovu problematiku neadekvatnih porezni propisa (npr. u dijelu poreza na dohodak) smo ukazivali i ranije, u tekstu koji smo u 02/2019 također objavili na našem web-u: Upitan porezni tretman trgovanja kriptovalutama u kojem smo detaljnije analizirali postojeće nedostatke u zakonodavnom okviru.
Podsjećamo da je još 2018. godine Porezna uprava prepoznala da je porezni tretman trgovanja kriptovalutama neadekvatno reguliran te je objavila opsežnu uputu o postupanju u kontekstu oporezivanja dohotka (Broj klase: 410-01/17-08/29, Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-4, Datum: 19.03.2018.). Tom uputom je Porezna uprava pokušala djelomično popuniti pravnu prazninu nastalu zbog nepostojanja adekvatnih zakonskih odredbi. Međutim, kao što smo prethodno istaknuli, dijelovi te upute nisu utemeljeni na važećim propisima.
Nadalje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza uvodi i neke druge novosti, primjerice:
- prijenos obveze podnošenja tzv. MNP-notifikacija iz podzakonskog akta u zakon, čime se omogućuje primjena prekršajnih odredbi u slučaju neispunjavanja propisane obveze,
- dopuna automatske razmjene informacija o vrstama dohotka i imovine, koja sada uključuje i primitke od neskrbničkih dividendi, uz iznimku određenih primitaka od dividendi oslobođenih poreza na dobit,
- smanjenje obveza poreznih savjetnika i odvjetnika kao posrednika koji se pozivaju na profesionalnu tajnu, pa oni više ne moraju obavještavati sve ostale posrednike, već samo vlastite klijente, u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje.