HIR se predstavlja kao porezno povoljniji način ulaganja. No, što ako zbog neispunjenja propisanih uvjeta upravo HIR dovede do toga da nešto što izvan HIR-a nikada ne bi bilo oporezivo – postane oporezivo? Upravo takve situacije mogu proizlaziti iz trenutno predloženog poreznog tretmana hrvatskog investicijskog računa. Naime, u određenim okolnostima, kada isplate s HIR-a postanu oporezive porezom na dohodak, način utvrđivanja porezne osnovice pri isplati s HIR-a može dovesti do oporezivanja primitaka koji bi, da imovina nije bila na HIR-u, prema trenutno važećim pravilima bili neoporezivi. Zato smatramo da je pri donošenju odluke o otvaranju HIR-a važno pažljivo sagledati ne samo njegove porezne pogodnosti, već i detalje uvjeta čije neispunjenje može imati neočekivane porezne posljedice. 

Kako bi se porezne pogodnosti iskoristile na najbolji način i kako ne bi rezultirale neugodnim poreznim iznenađenjima, za sva pitanja, pomoć i savjetovanje vezana uz porezni tretman ulaganja i druga porezna pitanja, slobodno nam se obratite. A u nastavku donosimo detaljniji pregled nekoliko otvorenih poreznih pitanja koja proizlaze iz trenutno predloženog modela. 

Na e-Savjetovanju su krajem kolovoza zatvorena dva savjetovanja koja bi mogla biti interesantna fizičkim osobama koja ulažu u financijske instrumente: savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu, te savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.

Hrvatski investicijski račun (HIR) je predstavljen kao poseban individualni račun namijenjen poticanju ulaganja novčane ušteđevine fizičkih osoba u financijske instrumente koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Prema prijedlogu ovog zakona, imovina HIR-a bi se sastojala od novčanih sredstava i dozvoljenih financijskih instrumenata, a jedna od ključnih najavljenih pogodnosti HIR-a je povoljniji porezni tretman ulaganja, pri čemu se, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar HIR-a ne bi plaćao porez na dohodak.

U ovom osvrtu ne ulazimo u odredbe HIR-a kojima se između ostalog uređuju pitanja maksimalnog iznosa uplata na HIR, financijskih instrumenata u koje je moguće ulagati niti minimalnog postotka portfelja financijskih instrumenata koji mora biti vezan uz izdavatelje sa sjedištem ili stalnom poslovnom jedinicom u Republici Hrvatskoj. Fokus ovog osvrta je isključivo na poreznom aspektu HIR-a.

Jedna od temeljnih poreznih pogodnosti predviđenih prijedlogom Zakona o HIR-u proizlazi iz članka 8. stavka 5., prema kojem stjecanje, otuđenje, zamjena, prijenos i druga raspolaganja financijskim instrumentima unutar HIR-a, kao i pripis dividendi, kamata i drugih prinosa, ne bi predstavljali porezno relevantan događaj u trenutku njihova nastanka.

Drugim riječima, transakcije koje se odvijaju unutar HIR-a, kao i pripis dividendi, kamata i drugih prinosa, u trenutku njihova nastanka ne bi predstavljali porezno relevantan događaj. To predstavlja značajnu razliku u odnosu na  većinu ulaganja koja se ne nalaze na HIR-u, osobito kada investitor unutar računa više puta kupuje i prodaje financijske instrumente, ostvaruje kapitalne dobitke ili prima različite vrste prinosa, a sredstva pritom ostaju unutar HIR-a. Istodobno, člankom 13. stavkom 1. t. k) prijedloga Zakona o HIR-u predviđeno je da obvezni sadržaj HIR-a uključuje i informacije o načinu oporezivanja dohotka ostvarenog ulaganjem imovine na HIR-u.

Paralelno s prijedlogom Zakona o HIR-u, na savjetovanju je bio i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, kojim se predlaže uvođenje nove vrste dohotka od kapitala pod nazivom „dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa“. Prema predloženim izmjenama, na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar HIR-a, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o HIR-u, ne bi se plaćao porez na dohodak.

Međutim, u slučaju neispunjenja tih uvjeta, predlaže se oporezivanje porezom na dohodak po stopi od 12%, kao porez po odbitku, kojeg prilikom isplate i istodobno s isplatom s HIR-a obračunavaju ovlašteni posrednici kod kojih je HIR otvoren sukladno propisu kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.

Pri tome je posebno važno kako se prema prijedlogu utvrđuje porezna osnovica – porez bi se plaćao na dio isplaćenog primitka s HIR-a koji prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika na HIR.

Takav pristup otvara niz pitanja, od koji neka navodimo u nastavku.

1. Nova vrsta dohotka od kapitala – bez „prebijanja“ s drugim kapitalnim dobicima i gubicima

 

Uveden kao nova, zasebna vrsta dohotka od kapitala, prema predloženom modelu, nema interakcije s drugim, već postojećim vrstama dohotka od kapitala. Primjerice, zamislimo fizičku osobu koja istodobno ima:

• kapitalni dobitak ostvaren unutar HIR-a, a koja zbog neispunjenja odredbi iz Zakona o HIR-u dolazi u situaciju da je taj iznos oporeziv kao dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa,
• kapitalni gubitak ostvaren prodajom financijskih instrumenata izvan HIR-a,

pri čemu su i dobitak i gubitak nastali u istoj godini po osnovi financijskih instrumenata koje osoba drži kraće od dvije godine.

Prema predloženom konceptu, takav kapitalni gubitak izvan HIR-a ne bi se mogao sučeliti s primitkom koji se oporezuje kao dohodak od kapitala po osnovi HIR-a, samo zato jer se imovina držala na HIR-u. To je bitno razlikovati od klasičnog promatranja kapitalnih dobitaka i gubitaka i njihovog sučeljavanja  kod ulaganja koja se ne nalaze na HIR-u.

2. Ne uzima se u obzir vrijeme držanja financijskog instrumenta

 

Dodatno pitanje proizlazi iz činjenice da se kod oporezivanja primitaka s HIR-a, prema predloženom modelu, ne uzima u obzir vrijeme držanja konkretnog financijskog instrumenta, niti porezni tretman koji bi taj instrument imao da nije bio dio HIR-a.

Primjerice, ako je unutar HIR-a otuđen financijski instrument koji je držan dulje od dvije godine i ostvaren je kapitalni dobitak, taj se dobitak (u slučaju neispunjenja uvjeta za porezno oslobođenje prema odredbama Zakona o HIR-u) ne bi mogao isključiti iz oporezivanja samo zato što je sam financijski instrument bio držan dulje od dvije godine. S druge strane, kod ulaganja izvan HIR-a, za određene kapitalne dobitke upravo je protek roka od dvije godine jedan od ključnih elemenata poreznog tretmana.

Jednako tako, kod HIR-a se, prema predloženom konceptu, ne bi uzimalo u obzir ni koliko je dugo financijski instrument bio u vlasništvu prije njegova unosa na HIR. To otvara pitanje poreznog tretmana, primjerice, financijskog instrumenta koji je investitor prethodno držao više od dvije godine, a zatim ga unio na HIR.

3. U poreznu osnovicu mogu ući i primici koji sami po sebi nisu oporezivi

 

Još jedno važno pitanje proizlazi iz načina na koji se utvrđuje porezna osnovica. Prema predloženom modelu, oporezivi iznos vezan je uz razliku između primitaka isplaćenih s HIR-a i kumulativnih uplata vlasnika na taj račun. Pri tome se, čini se, ne razlikuje po kojoj osnovi je nastala ta razlika, te je li ta razlika posljedica kapitalnih dobitaka od otuđenja financijskih instrumenata unutar HIR-a, primljenih dividendi, kamata, drugih prinosa, ili kombinacije različitih vrsta primitaka.

To može dovesti do zanimljivih, pa i porezno nepovoljnih situacija.

Primjerice, moguće je da u iznos koji se oporezuje prilikom isplate s HIR-a uđe i kamata ostvarena po osnovi obveznica koje su bile imovina HIR-a, iako kamata po osnovi obveznica sama po sebi nije oporeziva porezom na dohodak.

Slično pitanje može se postaviti i u vezi s kapitalnim dobicima ostvarenima od dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koje također postoje posebna pravila poreznog tretmana.

Stoga se postavlja pitanje je li ovakvim modelom, koji poreznu osnovicu veže prvenstveno uz odnos ukupnih uplata i ukupnih isplata s HIR-a, moguće neizravno obuhvatiti i primitke koji bi, promatrani zasebno, bili izuzeti od oporezivanja.

Otvoreno je i pitanje uračunavanja eventualno plaćenog inozemnog poreza, primjerice kod dividendi inozemnih izdavatelja, s obzirom na to da je predloženo da ovlašteni posrednici porez obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju istodobno s isplatom primitka s HIR-a, na poreznu osnovicu koja predstavlja dio isplaćenog primitka s HIR-a koji prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika na HIR, što znači da se porez plaćen u inozemstvu ne uzima u obzir.

HIR donosi porezne pogodnosti, ali i potencijalno nepovoljne situacije

Nesporno je da koncept HIR-a donosi određene značajne porezne pogodnosti. Prije svega, mogućnost da se stjecanje, otuđenje, zamjena i druga raspolaganja financijskim instrumentima unutar HIR-a, kao i pripis dividendi, kamata i drugih prinosa, ne smatraju porezno relevantnim događajima u trenutku njihova nastanka može biti vrlo značajna. Takav model omogućuje i reinvestiranje prinosa bez potrebe za obračunom poreza pri svakoj pojedinačnoj transakciji unutar računa koja bi, da se imovina ne nalazi na HIR-u, prema važećim pravilima mogla predstavljati oporezivi događaj.

Međutim, porezna pogodnost HIR-a ne znači nužno da će svaki pojedini primitak ili svaka pojedinačna situacija biti porezno povoljnija nego da se ulaganje nalazi izvan HIR-a. Upravo suprotno, predloženi način oporezivanja u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih Zakonom o HIR-u može dovesti do situacija u kojima se pri isplati s HIR-a u poreznu osnovicu uključuje prinos koji bi, da se ulaganje nije nalazilo na HIR-u, bio porezno povoljniji odnosno koji bi prema važećim pravilima mogao biti i u cijelosti neoporeziv.

Naravno, u ovom trenutku riječ je o prijedlozima propisa koji su bili predmet javnog savjetovanja, te ostaje za vidjeti što će biti propisano konačnim verzijama ova dva propisa kada budu službeno objavljena u Narodnim novinama.

Upravo zato smatramo važnim da fizičke osobe prilikom razmatranja otvaranja HIR-a, koji se predstavlja kao model za ostvarivanje poreznih pogodnosti, budu u potpunosti informirane ne samo o njegovim poreznim pogodnostima koje se ostvaruju u slučaju ispunjenja uvjeta propisanih Zakonom o HIR-u, već i o situacijama u kojima predloženi model u određenim situacijama neispunjenja uvjeta propisanih Zakonom o HIR-u, može rezultirati porezno nepovoljnijim tretmanom u odnosu na ulaganje izvan HIR-a.

Prema trenutno predloženom modelu, u određenim okolnostima moguće je oporezivanje i primitaka koji, da imovina nije bila na HIR-u, prema trenutno važećim odredbama Zakona o porezu na dohodak ne bi bili oporezivi. Smatramo da je riječ o važnom aspektu koji bi potencijalni korisnici HIR-a trebali uzeti u obzir prije donošenja odluke o njegovu otvaranju.

Stoga je prije donošenja odluke o otvaranju HIR-a važno sagledati cjelokupni porezni učinak, a ne samo porezne pogodnosti koje HIR pruža tijekom razdoblja u kojem se imovina nalazi na računu i tijekom kojeg su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o HIR-u.

Pritom je važno naglasiti da je porezni tretman samo jedan od čimbenika koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja investicijske odluke. Upravo zato, iz perspektive ovlaštenih poreznih savjetnika, ovim osvrtom željeli smo skrenuti pažnju na porezne aspekte HIR-a, kako na njegove porezne pogodnosti, tako i na moguće porezno nepovoljnije posljedice predloženog modela. Ostale aspekte ulaganja i investicijsku odluku ostavljamo investitorima i njihovim investicijskim savjetnicima.

Kako bi se porezne pogodnosti iskoristile na najbolji način i kako ne bi rezultirale neugodnim poreznim iznenađenjima, za sva pitanja, pomoć i savjetovanje vezana uz porezni tretman ulaganja i druga porezna pitanja, slobodno nam se obratite.